Velike štete
Katastrofalne poplave, koje su nedavno pogodile sjever Hercegovine, kao i dio središnje Bosne, osim prekida cestovne komunikacije, prouzročile su i prekid željezničkog prometa te se uvidjelo koliki je značaj ovog načina prijevoza, a poglavito kada govorimo o gospodarstvu. Iz Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine oglasili su se odmah nakon katastrofe te su naglasili kako je došlo do ozbiljnog oštećenja pruge i pružnih postrojenja na dionici Ostrožac – Grabovica u dužini od 17 kilometara, uslijed čega je obustavljen kompletan putnički i teretni promet na pruzi Sarajevo – Čapljina – Sarajevo. Kako bi se čim prije pokrenula obnova oštećene pruge i postrojenja te uspostavio željeznički promet na ovoj dionici u proces pronalaska adekvatnog rješenja se uključila i Hrvatska gospodarska komora putem svojih predstavnika u Uredu HGK pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u BiH.
Traži se rješenje u suradnji sa Hrvatskom
Uslijed uništene željezničke infrastrukture na potezu od Mostara prema Jablanici gospodarstvo Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske, trpi iznimno velike štete, te je u cilju iznalaženja rješenja za ovaj ključni problem za ekonomiju obiju država održan sastanak predstavnika Veleposlanstva Republike Hrvatske u BiH i Ureda Hrvatske gospodarske komore u BiH s predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH, g. Vjekoslavom Vukovićem.
Neupitna činjenica je da je željeznica zapravo žila kucavica između sjevera i juga BiH, a poglavito uzimajući u obzir vanjskotrgovinsku razmjenu s Republikom Hrvatskom koja iznosi 4 milijarde eura na godišnjoj razini.
Izuzetno negativno pogođena ovom situacijom je i Luka Ploče koja u svojem prometu koristi 5 posto roba iz Bosne i Hercegovine, odnosno onih koje idu izravno, a to je, izraženo u količinama, od 2 do 3 milijuna tona rasutih tereta poput šećera, ugljena, kvarca… Na mjesečnoj razini to je oko 3 tisuće vagona rasutih tereta, a o kakvom je značaju za domaće gospodarstvo riječ, dovoljno govori i podatak, koji je na sastanku prezentirao g. Vuković, kako je samo šećerana u Brčkom radila 600 tona dnevno. – To su jako velike kompozicije. Preusmjeravanje tih kompozicija prema Luci Rijeka znači ubacivanje 500 novih vagona u željeznički sustav Hrvatske. Pitanje je imate li dovoljno prostora, ima li Luka Rijeka dovoljno terminala… Teško je to preusmjeriti – upozorio je Vuković. Ako bi se pak išlo na varijantu kamionskog prijevoza, postoji i novi problem.
Dakle, očito nismo znali cijeniti značaj željeznice u Bosni i Hercegovini. Drugi parametar je da će Luka Ploče izgubiti dobar dio poslovanja te u trenutnoj situaciji ekonomski trpi i Republika Hrvatska, odnosno njezin uvoz roba u Bosnu i Hercegovinu.
Upravo iz ovog razloga se tijekom sastanka razgovaralo o temi novih sredstava donacije koja bi išla izravno za željeznice i u tom slučaju bi se eventualno mogle ubrzati procedure.
Na sastanku su razmatrana i druga pitanja koja utječu na prohodnost cestovnih pravaca između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, te razgovarano o modelima njihovog ubrzanog rješavanja, kako bi se osigurali uvjeti za dodatno unaprjeđenje gospodarske suradnje između dvije zemlje.
